Damir Klaić

 

ZBIRKE IZVORNOG ARHIVSKOG GRADIVA

Nastanak jedne zbirke u arhivima je proces, i ima svoj specifični razvoj, a sadržajno i organizacijski određen je konkretnom arhivskom klasifikacijskom podjelom. Zbirka sadrži gradivo nastalo od različitih stvaratelja, i možemo ga shvatiti kao dopunsko gradivo. Ima dosta sadržajnih kriterija po kojim zbirka nastaje. Gradivo zbirki ulazi u arhiv kao izolirani dokument ili dio fonda, ili je gradivo nastalo od nekog nakladnika ili autora. Vrsta i pripadnost gradiva, te njegova veličina i podloga na kojoj je zapis zabilježen također određuju tip zbirke. Stvaratelji gradiva koje se nalazi u zbirkama imali su uglavnom djelomice sačuvanu pismohranu, i ti razbijeni fondovi, sada u arhivskim zbirkama količinski variraju od nekoliko zapisa pa do nekoliko dužnih metara. Gradivo zbirki možemo shvatiti kao dopunsko ili priložno nekom predmetu kojim se neki administrativni slučaj lakše može objasniti. Skupljeno tako po kriteriju naslova zbirke grupirano je po nekoj teritorijalnoj, abecednoj, kronoložkoj ili sadržajnoj logici. Imatelji tiskovina česti su donatori tog arhivskog gradiva, a među njima naći se mogu nakladnici, autori djela, a značajni su činbenici u kulturno-povijestnoj djelatnosti. Zbirka mora biti otvorena i spremna za prihvat novog srodnog gradivo na postojeće mjesto u zbirki poštujući pri tom abecedne, teritorijalne i vremenske kriterije koji su elemnti u pretraživanju.

 

1.3. Matične knjige

0607 Zbirka matičnih knjiga

Sadrži crkvene matice, svežnje parica te nekoliko stališa duša župa s prostora Karlovačke i Primorsko-goranske županije. Crkvena župna popisivanja pučanstva su osobitost ovog gradiva, i unutarnja struktura zbirke prezentira crkvenu teritorijalnu podjelu. Matice su nastale radom grkokatoličkih, katoličkih i pravoslavnih župnih ureda. Operativnost matičnih knjiga ima dugogodišnju tradiciju koja još i danas administrativno i u svrhu zaštite povezuje župne i matične urede s arhivima.

U Državnom arhivu u Karlovcu pohranjujemo matice i parice župa: Barilovički Cerovac, Barilovički Leskovac, Bosiljevo, Brest, Cerovnik, Dolnji Budački, Draganić, Drežnica, Generalski Stol, Gomirje, Gornje Dubrave, Gornji Budački, Jasenak, Josipdol, Kamanje, Karlovac Dubovac (vojna i civilna), Karlovac Hrnetić, Karlovac Kamensko, Karlovac Presveto Trojstvo, Karlovac Svetog Nikole, Kašt, Ladvenjak, Lasinja, Lešće na Dobri, Lička Jesenica, Lipa, Lipice, Lipnik-Ribnik, Lukovdol, Mahično, Modruš, Moravice, Munjava, Netretičko Završje, Novigrad na Dobri, Ogulin (katolička i pravoslavna), Oštarije, Otok na Dobri (Trošmarija Marija Trost), Ozalj, Plaški (katolička i pravoslavna), Ponikve, Prilišće, Radatovići, Rečica, Ribnički Kunić, Saborsko, Sjeničak, Skakavac, Svetice, Sveti Petar Mrežnički (Duga Resa), Šišljavić, Tounj, Tržić (katolička i pravoslavna), Tušilović, Utinja, Vivodina, Vrbovsko, Vrhovac, Vukmanić, Zagorje i Žakanje.

image002 Sl. 2. Zbirka matičnih knjiga, Župa Svetog Vida u Ozlju, Matična kjniga rođenih/krštenih 1858 – 1877. podatak o rođenju Slave Raškaj


image004

Sl. 3, Zbirka matičnih knjiga, Župa Svetog Trojstva u Karlovcu, Matična knjiga umrlih 1858 – 1897, podatak o smrti Dragojle Jarnević.

 
 

1.4. Karte

0608 Kartografska zbirka 1798 – 1965., kom. 1383.

U nastanku jednog kartografskog prikaza sudjeluju sastavljači karata, nakladnici, tiskarne i stvaratelji kartografskog registraturnog gradiva koji su tokom svoje djelatnosti imali potrebu za takvim zapisima. U arhivistici nazivamo ih arhivski imatelji, odnosno to su vlastnici arhivski vrijednog kartografskog gradiva. Zemljovidi su najčešće prilog nekom administrativnom predmetu, i u nekom postupku olakšavaju snalaženje odnosno mogu objasniti neki problem.

Kartografsko gradivo u Državnom arhivu nastalo je po Tehničkom oddjeljka Ogulin, Tehničkom oddjeljku Delnice, Planinarskom družtvu Karlovac, Planinarskom družtvu Dubovac, Upravnoj obćini Ogulin, Otočkoj imovnoj obćini, KR. Šumarskom rediteljstvu Otočac, Šumskom inspektoratu Gospić, Šumskim gospodarstvim Gospić i Ogulin, Šumskoj upravi Karlovac, a nastalo je kao iztisak ili kao izvorni crtež.

Sadržajna tematska odrednica je oblikovala unutarnji red zbirke, i omogućava geografsko snalaženje i pretraživanje. Arhivski opis ovog gradiva koji sugerira Međunarodni standard promatra zemljovide na nekoliko razina. (od više naslova, autore, mjerilo, datacije, nakladnika, tiskarne)

Zbirka sadrži obće i političlke karte, topografske i vojne, prometne. hidrografske, gospodarske, katastarske i šumske katastarske karte, mape šumkih uprava Otočac Gospić i mape Šumskog gospodarstva Ogulin.

image006

Sl. 4. Kartografska zbirka, serija Katastarske i šumske katastarske karte, inv. br. 138. Položajni nacrt slobodnog i kr. grada Karlovca, Porezna obćina Karlovac, Banija, Velika Švarča, Jelsa, Pokupje, Turanj, Mekušje, Kamensko, Mostanje ,vel. 145 x 95, (1906)

 

1.5. Planovi i nacrti

0139 Zbirka građevinskih nacrta kotara Karlovac, Ogulin, Otočac, Gospić, Delnice i Sušak 1829 – 1944, kom. 1219.

Gradivo zbirke se nalazi u DAKA od 1967 godine kad je preuzeto zajedno s gradivom s prostora Skupštine obćine Ogulin. Nastalo je radom Tehničkih oddjeljaka pri kotarskim poglavarstvima i njihovim ranijim predhodnicima Građevinskim sekcijama i Građevnim uredima pri pukovnijama. Gradivo prezentira razvoj i organiziranost građevinske službe na prostoru od Karlovca do Gorskog Kotara i Like u 19. stoljeću i prvoj polovici 20. stoljeća. Zbirka je podijeljena na dvije podserije s podserijama koje tvore skupine nacrta po vrsti objekata popisom obćina u kojima se objekti nalaze.

Serija Pukovnijski građevinski uredi sadrži: podserije Granični građevni ured Karlovac, Granični građevni ured Ogulin i Granični građevni ured Otočac, dok serija Građevni kotari čine podsreije Građevni kotar Kalovac, Građevni kotar Ogulin, Građevni kotar Otočac, Građevni kotar Gospić, Građevni kotar Delnice i Građevni kotar Sušak.

Podserije sadrže nacrte grupirane na državne, pravosudne, vojne, školske, bolničke, gospodarske, mostove, željezničke, crkvene, privatne, hidrotehničke objekte, te na ulice ili ceste. Unutar tih objekata pretraživanje se vrši po obćinama gdje se objekti nalaze, odnosne na one obćine koje su pod ingerencom određenog Građevnog kotara.

image008 Sl. 5. Zbirka građevinskih nacrta kotara, serija Granični građevinski uredi-Granićni Građevni ured Ogulin, inv. Br 38. Nacrt gradnje mosta preko Tounjčice u Tounju, vel. 54 x 108 (1835)

 
 

1.7. Fotografije

 
0147 Zbirka fotografija druga polovica 19. st. – 1988, komada 5067

Složeni povijestno tehnički razvoj, današnji značaj koji fotografija ima u komunikaciji i velika njena produkcija činjenice su na koje moramo računati prilikom vrednovanja fotografskog gradiva kad ono treba postati arhivsko. U arhivima je foto zapis informacija, i mora sadržavati povijestnu vrijednost dokumenta, a unutarnja pohrana i inventar trebali bi omogućiti brzo pretraživanje. Zbirka je nastala ulazom darovanih foto zapisa od privatnih donatora i raznih institucija za što postoji abecedni popis, u kojem su uz donatora navedeni inventarni brojevi fotografija koje pripadaju darovatelju ili autoru fotografija. Unutarnji red zbirke tematski je podijeljen na četri serije: osobe, grupni portreti, događaji i objekti.

Tematska serija (osobe) abecedno je podijeljena po prezimenima osoba i vodi se kao fotografski dossier za sve skupno pohranjene fotografije neke osobe. Osobe su različito prikazane od poprsja do cjelovitog lika, ili su samo dio prostora u kojem ne moraju dominirati, a većinom su nastale sredinom dvadesetog stoljeća.

Tematska serija serija (grupni portreti) posložena je po mjestnoj podjeli. Odrediti naslov grupnog portretra s autentičnim opisom foto zapisa mogu imatelji i autori fotografija, ili se prilikom sređivanja zbirke definira ta skupina ljudi koji su se jednog trenutka na nekoj lokaciji odlučili snimiti. Skupina ljudi koja ima svoj identitet, u koliko je to družtvo ili neka organiziranost naslov je sam određen, ali kako većina zabilježenih grupnih portreta nema stalnu formu za praćenje njihovog identiteta uzeta je lokacija kao odlučujući element u pretraživanju.

Tematska serija (događaji) sadrži najviše foto zapisa s prostora Karlovca i njegove bliže okolice, i pretraživanje se vrši po mjestima. Ako nije po autoru imenovan događaj i lokacija, potrebno je izvršiti iztraživanje fotografije te razne uzporedbe. Manja mjesta bilježe rijedke događaje, dok se neki događaji kronoložki ponavljaju svake dodine.

Tematska serija (objekti) posložena je abecedno po mjestima. a u koliko se radi o Karlovcu i Ogulinu foto zapisi su posloženi po vrstama objekta. Tako se foto zapisi dijele ne objekte uprave, pravosuđa, školstva i naobrazbe, športa, zdravstva, gospodarstva, crkvi, mostova i prometa, kulture i povijesti te na vedute i uličnu topografiju.

Zbirki također pripadaju i negativi na staklenoj ploči fotografa Janka Rožića koje su nastale od 1943 do 1945 godine. Prevladavaju portreti i grupni portreti. Motivi na negativima snimljeni su u Brajak Brdu, pred Karlovcem, Kolenovcu, Kuniću, Lipniku, Mrzljakima, Netretiću, Prilišću, Ribniku, Rosopajniku i Završju.

image010

S. 6. Zbirka fotografija i negativa, serija Objekti, inv. broj 7039, Knjižara Ivana Sagana Vel. 5,7 x 8,8 (1880)

image012

Sl. 7 Zbirka fotografija i negativa, serija Događaji, inv. broj 7477, Doćek biciklista u Karlovcu, negativ na staklu, (1936)

 

1.8. Razglednice

 
 
O609 Zbirka razglednica 19. – 20. stoljeće. Kom. 157.

Koncem 19. stoljeća u Hrvatskoj je sve veća popularnost kupovanja i slanja razglednica. U postupku stvaranja razglednica sudjeluju autori foto zapisa, nakladnici i tiskarne, i danas ih navodimo kao bitne elemente u opisu koje sugeriraju Međunarodni standardi. Gradivo zbirke sadrži vedute, prikaze gradova i manjih mjesta s Karlovačkog prostora, Gorskog Kotara i Like

Gradivo je abecedno poslagano, a razgledenice Karlovca poslagane su kronoložki po djelovanju nakladnika od Naklade M.Fogina (Marija i Dragutin Fogina), Tiskarne Dragutina Hauptfelda, Naklade Ivan Sagan-Gjuro Grabovac, Naklade (Hinko) Heinrich Krapek, Naklade knjižare Jakov i Lisandar Reich, Naklade knjižarnice Stevan Jelača, Knjižare i papirnice Oton Froelich do Naklade Trafika i papirnica R. Pischmacht.

image014

Sl. 8. Zbirka razglednica, inv. Broj 15, Kamanje Brlog (1930)

 

image016
Sl. 9. Zbirka razglednica, inv. Broj 111, Spomenik prvom hrvatskom kralju Tomislavu u Ogulinu (1926)

 

image018
Sl. 10. Zbirka razglednica, inv. Broj. 144, Slunj Slovingrad (1920)

 

1.9. Tiskovine

 
0140 Zbirka oglasa, proglasa i naredbi 1757 – 1978, kom. 833.

Gradivo zbirke čine u najvećem broju tiskani oglasi nastali radom Karlovačkog gradskog poglavarstva kao stvarateljem i izdavačem koji je dugi niz godina uz oglase tokom poslovanja koristio različite tiskane materijale, registre, obrazce i račune. Gradsko poglavarstvo Sl. i Kr. Grada Karlovca skrbi o nabavi tiskanog materijala za gradski ured, bolnicu i škole i praktički je glavni koristnik tiskovina tokom dva stoljeća. Uz karlovačko poglavarstvo u zbirki se nalaze oglasi nastali i izdavani od raznih izdavača iz drugih sredina i predstavljaju drugu skupinu oglasa koji se mogu pretraživati.

Među oglasima prevladavaju informacije o družtvenim događajima, prevladava vojno-redarstveno-ratna tematika, izbori, porezi i pristojbe te trgovina i ugostiteljstvo. Zbirka je podijeljena na pet serija determiniranih vremenski i politički.

Stariji oglasi od 1757 do 1869,

Oglasi iz vremena Hrvatske zemaljske vlade 1869 – 1918;

Oglasi iz perioda između dva svjetska rata;

Oglasi iz vremena Drugog svjetskog rata

Suvremeni oglasi poslije 1945;

 
0144 Zbirka brošura i letaka iz Drugog svjetskog rata 1941 – 1945

Zbirku čine brošure i letci izdavani po izdavačima partizanskih upravno-vojnih formacija i političkih komiteta, nakladnika ND Hrvatske, te iz nekoliko susjednih zemalja. Tematika zbirke je ratno-politička, i promičbena po ideologiji nakladnika, a usmjerena je na određeni segment pučanstva na nekom zemljopisnom prostoru. Zbirka prezentira izvorna tumačenja i okolnosti u Drugom svjetskom ratu, odnos nakladnika prema čitaocu, vizualno-grafičku razinu i infantilnost crteža, stalno prisutan nedostatak papira, te njegovo korištenje iz starih pismohrana raznih poglavarstava. Stvoren je takav unutarnji red zbirke s obzirom kako postoji određeni teritorij (Hrvatske i njene regije) na kojem djeluju izdavači odnosno neke službe s nakladnom djelatnosti. Stvorene su skupine izdanja nekog nakladnika sa nekog određenog prostora, pa takvo zemljopisno okruženje olakšava pretraživanje. Formirane su skupine izdavača neke hrvatske regije u seriji Izdavači Hrvatske ( izdavači Komunističkih središnjih službi, izdavači ND Hrvatske, izdavači Banovina, izdavači Dalmacija, izdavači Gorski Kotar-Hrvatsko Primorje-Istra, izdavači Hrvatsko Zagorje-Zagreb, izdavači Karlovac, izdavači Kordun, izdavači Lika, izdavači Moslavina-Slavonija, izdavači Pokupje-Žumberak). U svakoj skupini izdavača nalaze se abecedno poslagane brošure i letci.

 

2. Tematske zbirke

 
0141 Razni spisi iz razdoblja Nezavisne Države Hrvatske, 1941 – 1945. kut. 6.
Gradivo sadrži izolirane dokumente Oružničkih postaja Brlog, Brušane, Cetingrad, Drežnik, Ogulin, Vrhovine te fragmente kotarskih i obćinskih poglavarstava.
 
0143 Memoarsko gradivo o NORu, 1960- 1970, kut. 70.

Sadrži rukopise i strojno pisane zapise o događajima s prostora Karlovca, Like, Petrove gore, Pokupja, Slunja, Vojnića u vrijeme 1941 – 1945. godine sastavljenih u drugoj polovici 20 stoljeća od autora komunističke ideoložke pripadnosti

 
0375 Katastarske knjige s područja Slunja 1882 – 1941, knj. 44.

Gradivo sadrži Zapisnik čestica obćine Drežnik, Katastralni zemljištnik poreznih obćina Gojkovac i Cetingrad, Popise čestica poreznih obćina Drežnica, Močila, Mašvina, Bročanac, Nova Kršlja, Tobolić, Glinica, Cvijanović brdo, Blagaj, Buhača, Cetinska Varoš, Bogovolja, Radovica, Gnojnica, Vališ Selo, Kruškovača, Ponor, Gojkovac, Tržić, Zbieg, Cvitović, Furjan, Dolnji Lađevac, Slunj, Gornji Lađevac, Kremen, Nikšić, te Popis očevidnosti poreznih obćina Primišlje Gornje, Primišlje Dolnje, Zbjeg, Bogovolja i Dolnji Lađevac

0534 Statistički podatci o školama Ogulina 1939 – 1949, kut. 1.