Povijest i djelatnost arhiva

Prvi spomen karlovačkog arhiva

Prvi arhiv u gradu Karlovcu uređen je prema naputcima Statuta grada Karlovca od 18. veljače 1778. godine. On je pripadao nadležnosti gradskog bilježnika koji se brinuo da svi spisi nastali radom Poglavarstva na kraju godine budu popisani i odloženi u arhiv. Poglavarstvo je jednom godišnje podnosilo izvješće o stanju arhiva Kraljevskom vijeću. Jedan ključ arhiva imao je bilježnik, a gradski pečat, jedan ključ Škrinje povlastica i drugi ključ arhiva su bili u rukama gradskog sudca.

Stvaranje suvremenog arhiva

Narodni odbor kotara Karlovac donio je 16. rujna 1958. Rješenje o osnivanju Kotarskog arhiva u Karlovcu. Arhiv je počeo s radom 1960. godine. Novoosnovani arhiv je 19. prosinca 1960. upisan u registar ustanova sa samostalnim financiranjem. Prvi statut Arhiva stupio je na snagu 1961. godine.

Arhiv je najprije bio smješten u zgradi Gradskog muzeja u Karlovcu, zatim u Šebetićevoj ulici, a od 1967. na Zrinskom trgu u Karlovcu.

Godine 1980. izgrađena je nova zgrada Arhiva u Ulici Ljudevita Šestića, u kojoj je on smješten do danas.

Promjene naziva

Do 1993. Arhiv djeluje pod nazivom Historijski arhiv u Karlovcu.

Od 1993. do 1994. nosi naziv Povijesni arhiv u Karlovcu, a

od 1994. do danas Državni arhiv u Karlovcu.

Područje nadležnosti

Arhiv je prvotno osnovan za područje kotara Karlovac, Gospić i Ogulin. Godine 1963. Odlukom o određivanju područja na kojima arhivi vrše arhivsku službu propisano je da područje nadležnosti Arhiva obuhvaća područje općina Donji Lapac, Duga Resa, Gospić, Gračac, Karlovac, Ogulin, Otočac, Ozalj, Slunj, Titova Korenica, Vojnić, Vrbovsko i Vrginmost.

Stvaranjem samostalne Republike Hrvatske nadležnost Arhiva proteže se na područje cijele Karlovačke i Ličko-senjske županije te dijelova Primorsko-goranske, Sisačko-moslavačke i Zadarske županije.

Uredbom Vlade Republike Hrvatske osnovan je 1999. Državni arhiv u Gospiću, pa nadležnost Državnog arhiva u Karlovcu danas obuhvaća Karlovačku županiju, općine Gvozd i Topusko na području Sisačko-moslavačke županije te grad Vrbovsko.

Tijekom Domovinskog rata zgrada je pretrpjela velika oštećenja. Nakon rata oštećenja su sanirana financijskom potporom Ministarstva kulture. Tada su izgrađeni i kosi krovovi. Zgrada Arhiva je opremljena vatrodojavnim sustavom, a sigurnost je povećana ugradnjom protuprovalnog sustava s videonadzorom. Ulazna rampa za osobe smanjene pokretljivosti dograđena je na ulazu 2007. godine.

Arhivska spremišta opremljena su metalnim policama i ormarima za čuvanje arhivskoga gradiva. Nabavljeni su i ladičari za spremanje gradiva velikog formata. Radi poboljšanja mikroklimatskih uvjeta spremišta su opremljena odvlaživačima (sušačima) zraka. Zgrada je opremljena dizalom.

Djelatnost Arhiva

Državni arhiv u Karlovcu prikuplja, čuva, zaštićuje, obrađuje i daje na korištenje arhivsko gradivo s područja svoje nadležnosti. Služba za zaštitu arhivskog i dokumentarnog gradiva izvan arhiva vrši nadzor nad pismohranama (gradivom izvan arhiva) i poduzima zakonske mjere za zaštitu toga gradiva. Arhiv preuzima javno arhivsko gradivo koje nastaje djelatnošću državnih tijela, pravnih osoba s javnim ovlastima i javnih službi koje obavljaju djelatnost na području nadležnosti Arhiva, a otkupom ili poklonom Arhiv prikuplja i privatno arhivsko gradivo nastalo djelovanjem privatnih pravnih i fizičkih osoba.

Rješenjem Hrvatskog državnog arhiva od 27. rujna 2004. cjelina arhivskih fondova i zbirki u posjedu Državnog arhiva u Karlovcu dobila je status kulturnog dobra.

Gradivo o kojem Arhiv skrbi obuhvaća izvorne dokumente iz područja uprave, pravosuđa, školstva, znanosti, zdravstva, socijalnih ustanova, gospodarstva, udruga i društveno-političkih organizacija. Značajne su i zbirke isprava, građevinskih nacrta i planova, matičnih knjiga, zemljovida, razglednica i fotografija.

Podatci sadržani u gradivu koje Arhiv čuva predstavljaju dragocjen izvor za istraživanje ponajprije lokalne povijesti, a mogu zadovoljiti različite interese korisnika. Stoga se gradivo daje na korištenje za znanstvena i povijesna istraživanja te na zahtjeve pravnih i fizičkih osoba radi dokazivanja vlasništva i rješavanja pravnih odnosa.

Arhiv se bavi i prosvjetnom djelatnošću organiziranjem predavanja i predstavljanjem gradiva učenicima osnovnih i srednjih škola te predavanjima za odrasle posjetitelje.

U sastavu Arhiva djeluje i Restauratorsko-konzervatorska radionica za zaštitu gradiva Arhiva.

Najstarije gradivo

U najstarije i najvrjednije gradivo ubrajaju se:

  • Obiteljski fond Špišić (najstariji dokument potječe iz 1497. godine)
  • Zbirka isprava
  • fond Poglavarstva slobodnoga kraljevskog grada Karlovca
  • Obiteljski fond Jurčić (najstariji dokument je iz 1637. godine) te
  • fondovi Kraljevske gimnazije u Karlovcu i Kraljevske više realke u Rakovcu.

Ravnatelji Arhiva od osnutka do danas

  • Radovan Radovinović (1960.-1963.)
  • Đuro Zatezalo (1965.-1992.)
  • Katica Miholović (1992.-2003.)
  • Davorka Janković-Škrtić (2004.- 2023.)
  • Hrvojka Božić (2023.-)