Silvija Štakorec
A. – ARHIVSKO GRADIVO UPRAVE I JAVNIH SLUŽBI
UPRAVA I JAVNE SLUŽBE OD 1945. DO 1990. GODINE
Gradivo organa uprave i javnih službi od 1945. do 1990. godine koje se čuva u Državnom arhivu u Karlovcu nastalo je radom narodnih odbora oblasti, kotara, gradova, općina, mjesnih narodnih odbora; zatim skupština općina, kotara, zajednice općina, samoupravnih interesnih zajednica, općinskih i kotarskih zavoda i uprava koje su djelovale na području nadležnosti DAKA.
Najzanimljivije i najvažnije gradivo u ovim fondovima čine zapisnici sjednica, gradivo vezano uz imovinsko-pravne poslove: spisi agrarne reforme i kolonizacije, eksproprijacije, nacionalizacije, konfiskacije, arondacije, uzurpacije, dodjele zemljišta, kupoprodajni i darovni ugovori; građevinske dozvole, obrtne dozvole, investicijski programi, društveni planovi. Također, gradivo organa uprave sadržava i druge važne podatke o gospodarstvu, poljoprivredi, vodoprivredi, šumarstvu, trgovini, ugostiteljstvu, turizmu, prometu, urbanizmu, komunalnim i stambenim poslovima, prosvjeti, kulturi, zdravstvu i socijalnoj skrbi. Budući da sadržava dokumentaciju na temelju koje građani ostvaruju svoja prava, ovo je gradivo i najviše traženo od stranaka.
Gradivo organa uprave i javnih službi od 1945. do 1990. godine organizirano je u 111 fondova što ukupno čini preko 1500 d/m. Već i sam podatak o stvarateljima gradiva i broju fondova ukazuje na razgranatost upravnih organa, ali i na učestalost administrativno-teritorijalnih promjena koje su se događale u razdoblju od 1945. do 1990. godine. U ovom pregledu bit će navedene one najznačajnije.
Sl. br. 1. HR-DAKA-17 Narodni odbor kotara Karlovac, Opći spisi (okružnice br. 5279/45 i 6953/45)
Proces stvaranja nove državne uprave na području jugoslavenske države započet je već tijekom Drugog svjetskog rata formiranjem narodnooslobodilačkih odbora iz kojih nakon rata nastaju narodni odbori kao nosioci vlasti. Narodnooslobodilački odbori nastajali su tijekom narodnooslodilačke borbe kao organi nove narodne vlasti. Zbog ratnih uvjeta u kojima su nastajali njihovo djelovanje bilo je vrlo specifično. U Državnom arhivu u Karlovcu sačuvano je gradivo nekoliko kotarskih, općinskih i mjesnih narodnooslobodilačkih odbora koji su popisani u poglavlju Arhivsko gradivo uprave i javnih službi do 1945. godine.
U prvom razdoblju neposredno nakon završetka rata narodne odbore su birali građani neposredno. Imali su niz funkcija u izvršavanju poslova lokalnog značaja, ali su oni ipak u osnovi bili lokalni organi vlasti koji su prvenstveno izvršavali propise i odluke viših organa, posebice centralnih. Osnovni zadaci, prava, dužnosti, nadležnost i ustrojstvo narodnih odbora bili su regulirani propisima koji su se često mijenjali. Promjene su se odnosile na administrativno-teritorijalnu podjelu u kojoj je gotovo svake godine dolazilo do izmjena koje su se uglavnom očitovale u ukidanju manjih, najnižih narodnih odbora, i njihovom prijelazu iz sastava iz jednog u drugi viši narodni odbor, a svakih je nekoliko godina je dolazilo do većih reorganizacija i promjena. Osim toga, mijenjao se i djelokrug rada narodnih odbora kao i njihovo unutarnje ustrojstvo.
Sl. br. 2. HR-DAKA-37 Narodni odbor općine Karlovac,Urudžbeni zapisnik iz 1955. godine
Odlukom o ustrojstvu i poslovanju narodno-oslobodilačkih odbora i skupština u Federalnoj Državi Hrvatskoj od 09.05.1945. ZAVNOH je potvrdio narodnooslobodilačke odbore nastale u vrijeme NOB-a kao osnovicu državne vlasti.[1], a Zakonom o promjeni naziva narodnooslobodilačkih odbora[2] od 27.07.1945. osim promjene naziva promijenjen je i njihov karakter, pa oni iz ratnih postaju mirnodopska tijela vlasti. Najvažnija pitanja za djelovanje tih organa – njihova stvarna i teritorijalna nadležnost, riješena su donošenjem Općeg zakona o narodnim odborima 1946. godine[3] kojim su regulirani zadaci i poslovi narodnih odbora, i Zakona o administrativno-teritorijalnoj podjeli NRH iz 1947. godine[4] kojim je NRH podijeljena na Oblast Dalmacije, kotare, gradove, gradske rajone, gradska naselja i područja mjesnih narodnih odbora. Na području koje spada u nadležnost DAKA djelovali su kotari Karlovac, Ogulin, Slunj, Vojnić i Vrginmost; gradovi Karlovac, Ogulin, te mjesni narodni odbori.
Narodni odbori kotara rješavali su sva važnija pitanja iz raznih područja: od donošenja budžeta, privrednih i društvenih planova kotara, upravljanja nekretnina i općenarodnom imovinom, raspodjele osnovnih i obrtnih sredstava svojih poduzeća, osnivanja raznih privrednih poduzeća, škola, kazališta, ustanova socijalnog staranja, bolnica, poliklinika, ambulanti i drugih zdravstvenih ustanova, brige o trgovini i opskrbi stanovništva, raspodjeljivanja radne snage, gradnje i održavanja kotarskih puteva i mostova, vodovoda, elektrostanica i drugih komunalnih objekata, rješavanja predmeta u vezi agrarne reforme i kolonizacije, eksproprijacije, arondacije, sekvestracije, konfiskacije, uzurpacije. Osim toga, poništavali su i ukidali nezakonite akte privrednih i drugih organizacija i ustanova kada je to zakonom određeno, osiguravali sredstva za funkcioniranje javnih službi u kotaru, vršenje kotarskih službi.
Narodni odbor grada imao je u svojoj nadležnosti pravo upravljanja općenarodnom imovinom lokalnog značaja, donosio je svoj privredni plan i budžet, mogao je osnivati privredna poduzeća, sklapati ugovore, tražiti zajmove i poduzimati druge pravne poslove. Organizirao je obnovu i izgradnju grada, dobrovoljne javne radove i druge poslove od interesa za građane. U svojim odjelima i odsjecima rješavao je upravna, financijska, stambena, socijalna, zdravstvena, prehrambena, prosvjetna i druga pitanja.
Kompetencije mjesnih narodnih odbora u poslijeratnom periodu bile su vrlo male. Oni su uglavnom samo provodili mjere koje su utvrđivali savezni ili republički organi.
Gradivo nastalo njihovom djelatnošću organizirano je u slijedeće fondove:
A.5.4. Kotarska uprava
NARODNI ODBORI KOTARA
HR-DAKA-25 NARODNI ODBOR KOTARA VRGINMOST – Gvozd/Vrginmost (1945-1955); 1945-1955: knj. 32, kut. 145; 16.
HR-DAKA-17 NARODNI ODBOR KOTARA KARLOVAC – Karlovac (1945-1963); 1945-1963: knj. 229, kut. 916; 101,00.
HR-DAKA-18 NARODNI ODBOR KOTARA OGULIN – Ogulin (1945-1962); 1945-1962 [1963]: knj. 61, kut. 454; 50,0. SI.
HR-DAKA-21 NARODNI ODBOR KOTARA SLUNJ – Slunj (1945-1955); 1947-1955: knj. 17, kut. 40; 5,00.
HR-DAKA-24 NARODNI ODBOR KOTARA VOJNIĆ – Vojnić (1945-1955); 1945-1955: knj. 34, kut. 130, svež. 1; 15,50. PrP.
HR-DAKA-196 KOTARSKA KOMISIJA ZA AGRARNU REFORMU I KOLONIZACIJU KARLOVAC – Karlovac (1945-1962); 1945-1962: knj. 10, kut. 33; 3,5. AI.
Sl. br. 3. HR-DAKA-17 Narodni odbor kotara Karlovac, Investicijski program rekonstrukcije spojne zgrade pogona 2 Industrije kože “Ivo Marinković” Karlovac iz 1956. godine
GRADSKI NARODNI ODBORI
HR-DAKA-343 NARODNI ODBOR GRADA KARLOVCA – Karlovac (1945-1955); 1945-1955: knj. 99, kut. 492; 53. SI.
HR-DAKA-344 GRADSKI NARODNI ODBOR (Narodni odbor gradske općine) OGULIN – Ogulin (1945-1952); 1945-1952: knj. 12, kut. 43; 7,3. SI.
A.5.7. Mjesna uprava
MJESNI NARODNI ODBORI
HR-DAKA-53 MJESNI NARODNI ODBOR BARILOVIĆ – Barilović (1945-1952); 1950/1952: knj. 2; 0,20.
HR-DAKA-54 MJESNI NARODNI ODBOR BELAJ – Belaj (1945-1952); 1952-1952: knj. 1; 0,1.
HR-DAKA-55 MJESNI NARODNI ODBOR BELAVIĆI – Belavići (1945-1952); 1946-1951: knj. 3, kut. 1; 0,4. AP.
HR-DAKA-56 MJESNI NARODNI ODBOR BOSANCI – Bosanci (1945-1952); 1945-1951: knj. 1, kut. 3; 0,33. AP.
HR-DAKA-57 MJESNI NARODNI ODBOR BOSILJEVO – Bosiljevo (1945-1952); 1945-1951: knj. 6, kut. 4; 0,4. AP.
HR-DAKA-58 MJESNI NARODNI ODBOR BREST – Brest (1945-1952); 1945-1950: kut. 2; 0,2. AP.
HR-DAKA-188 MJESNI NARODNI ODBOR CVITOVIĆ – Cvitović (1945-1952); 1947-1951: kut. 1; 0,1. AP.
HR-DAKA-59 MJESNI NARODNI ODBOR DONJE DUBRAVE – Donje Dubrave (1945-1952); 1945-1951: knj. 1, kut. 6; 0,6. AP.
HR-DAKA-60 MJESNI NARODNI ODBOR DONJE MEKUŠJE – Donje Mekušje (1945-1952); 1945-1952: knj. 5, kut. 7; 0,85. AP.
HR-DAKA-61 MJESNI NARODNI ODBOR DRAGANIĆI – Draganići (1945-1952); 1951-1952: knj. 3, kut. 3; 0,4. AP.
HR-DAKA-403 MJESNI NARODNI ODBOR DRAGANIĆKI GOLJAKI – Draganićki Goljaki (1945-1952); 1951-1951: kut. 1; 0,1. AP.
HR-DAKA-62 MJESNI NARODNI ODBOR DREŽNICA – Drežnica (1945-1952); 1946-1952: knj. 7, kut. 1; 0,15. AP.
HR-DAKA-63 MJESNI NARODNI ODBOR DUGA RESA – Duga Resa (1945-1952); 1945-1951: knj. 7, kut. 9; 1,0. AP.
HR-DAKA-64 MJESNI NARODNI ODBOR ERDELJ – Erdelj (1945-1952); 1945-1947: kut. 1; 0,1. AP.
HR-DAKA-65 MJESNI NARODNI ODBOR GENERALSKI STOL – Generalski Stol (1945-1952); 1945-1952: knj. 2, kut. 4; 0,5. AP.
HR-DAKA-66 MJESNI NARODNI ODBOR GORNJE DUBRAVE – Gornje Dubrave (1945-1952); 1945-1952: knj. 5, kut. 10; 1,3. AP.
HR-DAKA-67 MJESNI NARODNI ODBOR GRABRK – Grabrk (1945-1952); 1945-1952: knj. 2, kut. 3; 0,4. AP.
HR-DAKA-68 MJESNI NARODNI ODBOR KAMENSKO – Kamensko (1945-1952); 1946-1951: knj. 15, kut. 6; 1,0. AP.
HR-DAKA-189 MJESNI NARODNI ODBOR KREMEN – Kremen (1945-1952); 1946-1952: kut. 1; 0,1. AP.
HR-DAKA-406 MJESNI NARODNI ODBOR POKUPSKA LUKA – Luka Pokupska (1945-1952); 1947-1947: knj. 1, kut. 1; 0,20.
HR-DAKA-69 MJESNI NARODNI ODBOR LUKOVDOL – Lukovdol (1945-1952); 1945-1952: knj. 15, kut. 10; 1,45. AP.
HR-DAKA-410 MJESNI NARODNI ODBOR SRPSKE MORAVICE – Moravice (1945-1952); 1945-1952: knj. 6, kut. 12;1,5. AP.
HR-DAKA-191 MJESNI NARODNI ODBOR NIKŠIĆ – Nikšić (1945-1952); 1948-1951: kut. 1; 0,1. AP.
HR-DAKA-70 MJESNI NARODNI ODBOR NOVIGRAD – Novigrad (1945-1952); 1945/1952: knj. 1; 0,10.
HR-DAKA-71 MJESNI NARODNI ODBOR PLAŠKI – Plaški (1945-1952); 1946-1951: knj. 4, kut. 5; 0,8. AP.
HR-DAKA-72 MJESNI NARODNI ODBOR PONIKVE – Ponikve (1945-1952); 1947-1951: knj. 1, kut. 7; 0,8. AP.
HR-DAKA-190 MJESNI NARODNI ODBOR MUSOLINSKI POTOK – Potok Musulinski (1945-1952); 1947-1952: knj. 4, kut. 6; 0,8. AP.
HR-DAKA-73 MJESNI NARODNI ODBOR REČICA – Rečica (1945-1952); 1946-1952: knj. 9, kut. 7; 0,8. AP.
HR-DAKA-408 MJESNI NARODNI ODBOR SJENIČAK – Sjeničak (1945-1952); 1945-1952: kut. 1; 0,1.
HR-DAKA-409 MJESNI NARODNI ODBOR SKAKAVAC – Skakavac (1945-1952); 1949-1952: knj. 3, kut. 3; 0,35. SI.
HR-DAKA-193 MJESNI NARODNI ODBOR SLUNJ – Slunj (1945-1952); 1945-1952: knj. 1, kut. 5; 0,6. AP.
HR-DAKA-74 MJESNI NARODNI ODBOR ŠIŠLJAVIĆ – Šišljavić (1945-1952); 1947-1952: knj. 6, kut. 8; 1,0. AP.
HR-DAKA-194 MJESNI NARODNI ODBOR TUŠILOVIĆ – Tušilović (1945-1952); 1951-1952: kut. 1; 0,1. AP.
HR-DAKA-412 MJESNI NARODNI ODBOR TUŠILOVIĆKI CEROVAC – Tušilovački Cerovac (1945-1952); 1947-1951: knj. 4, kut. 3; 0,5. AP.
HR-DAKA-413 MJESNI NARODNI ODBOR UTINJA – Utinja (1945-1952); 1948-1952: knj. 6, kut. 3; 0,3. AP.
HR-DAKA-75 MJESNI NARODNI ODBOR VELIKA JELSA – Velika Jelsa (1945-1952); 1946-1951: knj. 9, kut. 4; 0,7. AP.
HR-DAKA-76 MJESNI NARODNI ODBOR VODENA DRAGA – Vodena Draga (1945-1952); 1945-1952: knj. 1; 0,1.
HR-DAKA-77 MJESNI NARODNI ODBOR VRBOVSKO – Vrbovsko (1945-1952); 1946-1951: knj. 6, kut. 9; 1,0. AP.
HR-DAKA-417 MJESNI NARODNI ODBOR VUKMANIĆ – Vukmanić (1945-1952); 1946-1952: knj. 6, kut. 7; 0,9. AP.
HR-DAKA-78 MJESNI NARODNI ODBOR ZVEČAJ – Zvečaj (1945-1952); 1947-1952: knj. 3, kut. 2; 0,3. AP.
Sl. br. 4. HR-DAKA-343 Narodni odbor grada Karlovca, knjiga Zapisnici sjednica Gradske skupštine, I. saziv 1945. – 1947.
Godine 1949. osnovani narodni odbori oblasti kao najviši lokalni organi državne uprave na području novoosnovanih oblasti. Prema Općem zakonu o narodnim odborima iz 1949. godine narodni odbor oblasti usklađuju rad svih narodnih odbora na području oblasti u poslovima lokalnog i općeg djelokruga, osiguravaju primjenu zakona i općih propisa i smjernica najviših organa državne vlasti i državne uprave i brinu se o ravnomjernom kulturnom i privrednom razvoju oblasti kao cjeline. U tu svrhu donose opće propise, vrše nadzor nad radom nižih organa i ukazuju im organizacijsku i stručnu pomoć. Osim toga, narodni odbori oblasti donose i ostvaruju oblasni privredni plan i budžet, osnivaju poljoprivredna, industrijska, trgovinska, kreditna, ugostiteljska, transportna i druga poduzeća, poljoprivredne stanice, organiziraju trgovinsku mrežu u oblasti, reguliraju raspodjelu robe, osnivaju srednje i stručne škole, daju suglasnost za osnivanje osnovnih škola, osnivaju kazališta, muzeje, i druge kulturne ustanove, veće specijalne zdravstvene ustanove oblasnog značaja i oblasne ustanove socijalnog staranja, zbrinjavaju osobe kojima je potrebna socijalna zaštita, donose propise o zdravstvenoj i higijenskoj zaštiti u oblasti, poduzimaju mjere za sprečavanje bolesti, grade i održavaju oblasne putove i mostove, donose propise o općem uređenju naselja. Djelovali su do 1951. godine kada su ukinuti. Narodni odbor oblasti Karlovac obuhvaćao je kotareve : Brinje, Donji Lapac, Glina, Gospić, Gračac, Karlovac, Ogulin, Otočac, Perušić, Slunj, Titova Korenica, Udbina, Vojnić i Vrginmost. U njegovom sastavu bili su i gradovi Gospić i Karlovac.
A.5.3. Oblasti i zajednice općina
NARODNI ODBOR OBLASTI
HR-DAKA-12 NARODNI ODBOR OBLASTI KARLOVAC – Karlovac (1949-1951); 1949-1951: knj. 88, kut. 49; 6,0. SI
Sl. br. 5 HR-DAKA-343 Narodni odbor grada Karlovca, Ovlaštenje za vođenje trgovine i Uvjerenje o vladanju iz 1946. godine
Do važnijih promjena u administrativno-teritorijalnom ustrojstvu dolazi 1952. godine donošenjem Zakona o provođenju reorganizacije narodnih odbora[5] i Zakona o podjeli NRH na kotare, gradove i općine,[6] prema kojem se NRH dijeli na kotare, gradove, gradske općine i općine. Mjesni narodni odbori su ukinuti, a osnovani su narodni odbori općina koje su obuhvaćale veća područja. Iste godine doneseni su i Zakon o narodnim odborima kotara[7], Zakon o narodnim odborima općina[8] i Zakon o narodnim odborima gradova[9] kojima je regulirana njihova stvarna nadležnost.
Donošenjem Ustavnog zakona NRH o osnovama društvenog i političkog uređenja i republičkim organima vlasti[10] 1953. godine započinje stvaranje komunalnog sustava kojim se želi omogućiti neposrednije sudjelovanje građana u upravljanju – samoupravljanje. Da bi se to omogućilo 1955. godine donijeti su Zakon o uređenju općina i kotareva[11], Zakon o nadležnosti NOO i KNO[12] , Zakon o provođenju novog uređenja općina i kotara[13] i Zakon o području kotara i općina u NRH[14]. Ukinuti su dotadašnji narodni odbori kotara umjesto kojih su osnovani novi koji su obuhvatili veće područje, pa je tako smanjen broj kotara. Ukinuti su i narodni odbori gradova i gradskih općina, a i dio narodnih odbora općina čije je područje pripojeno drugim općinama. Kotari i općine postali su tako osnovne administrativno-teritorijalne jedinice. U razdoblju od 1955. do 1957. godine mnoge nadležnosti kotara i poslovi u području privrede, komunalnih poslova, građevinarstva, unutrašnjih poslova, opće uprave, upravljanja općenarodnom imovinom, socijalnom politikom, prosvjetom i kulturom preneseni su na NO-e općina. Narodni odbori općina su bili osnovne političko-teritorijalne organizacije samoupravljanja radnog naroda i osnovne društveno ekonomske zajednice stanovnika na području općine. Općina je vršila sva prava i dužnosti upravljanja društvenim poslovima osim prava i dužnosti koja su ustavom ili zakonom određene za kotar, republiku ili federaciju, kao i onih prava i dužnosti, koje su pripadale samoupravnim privrednim organizacijama i društvenim ustanovama. Općina je preko narodnog odbora samostalno donosila društveni plan, budžet, propise i na temelju zakonskih ovlaštenja propisivala kazne za povrede svojih propisa; osnivala privredna poduzeća, komunalne, kulturne, prosvjetne, zdravstvene i socijalne ustanove; neposredno primjenjivala zakone i druge propise vođenjem upravnog i administrativno-kaznenog postupka i donošenjem rješenja u prvom stupnju, kao i vršenjem upravnih radnji; poništavala i ukidala nezakonite akte privrednih i drugih organizacija kao i ustanova prema kojima je po zakonu vršila pravo nadzora; organizirala izvršenje poslova iz svoje nadležnosti, osiguravala sredstva za funkcioniranje javnih službi u općini, vršenje općinskih službi postavljanjem stručnih službenika i brigom o njihovom usavršavanju i pravima, davala preporuke privrednim organizacijama za njihov rad, usklađivala pojedinačne interese građana, osiguravala uvjete za razvitak proizvodnih snaga, usklađivala interese i rad privrednih organizacija sa društvenim interesima, upravljala općenarodnom imovinom, utvrđivala ustrojstvo i poslovanje općinskih organa uprave, brinula se o općem obrazovanju i razvoju kulture, socijalnoj zaštiti, javnom redu i miru u općini.
Do 1962. godine bilo je manjih administrativno-teritorijalnih promjena kojima su ukinute neke manje općine i pripojene drugima, ili su poneka naseljena mjesta prešla u sastav drugih općina. Značajnija promjena je u tome što općine postepeno preuzimanju sve više poslova koji su nekad bili u nadležnosti kotara i postaju osnovne jedinice uprave. Zakonom o područjima općina i kotara u NRH[15] iz 1962. godine smanjen je broj kotara. Na području nadležnosti DAKA ukinut je NO kotara Ogulin, a njegovo područje pripojeno je NO-u kotara Karlovac, područja NO-a općina od stupanja na snagu tog zakona do devedesetih godina nisu se bitnije mijenjala.
Na području nadležnosti DAKA u razdoblju od 1952. do 1963. godine djelovali su kotari Karlovac i Ogulin i narodni odbori općina čije je gradivo sačuvano u fondovima:
A.5.4. Kotarska uprava
HR-DAKA-17 NARODNI ODBOR KOTARA KARLOVAC – Karlovac (1945-1963); 1945-1963: knj. 229, kut. 916; 101,00.
HR-DAKA-18 NARODNI ODBOR KOTARA OGULIN – Ogulin (1945-1962); 1945-1962 [1963]: knj. 61, kut. 454; 50,0. SI.
A.5.5. Gradska uprava
HR-DAKA-339 NARODNI ODBOR GRADSKE OPĆINE SLUNJ – Slunj (1952-1955); 1952-1955: knj. 6, kut. 7; 1,0. AP
A.5.6. Općinska uprava
NARODNI ODBORI OPĆINA
HR-DAKA-26 NARODNI ODBOR OPĆINE BARILOVIĆ – Barilović (1952-1955); 1952-1955: knj. 7, kut. 7; 0,9. SI.
HR-DAKA-27 NARODNI ODBOR OPĆINE BOSILJEVO – Bosiljevo (1952-1957); 1952-1957: knj. 11, kut. 12; 1,5. SI.
HR-DAKA-387 NARODNI ODBOR OPĆINE BOVIĆ – Bović (1952-1955); 1954-1955: knj. 2; 0,2.
HR-DAKA-30 NARODNI ODBOR OPĆINE CETINGRAD – Cetingrad (1952-1962); 1952-1962: knj. 11, kut. 38; 4,2. SI.
HR-DAKA-177 NARODNI ODBOR OPĆINE DRAGANIĆI – Draganići (1952-1957); 1952-1957: knj. 31, kut. 23; 3,0. AP.
HR-DAKA-31 NARODNI ODBOR OPĆINE DREŽNICA – Drežnica (1952-1962); 1952-1962: knj. 24, kut. 76; 8,3.
HR-DAKA-32 NARODNI ODBOR OPĆINE DUGA RESA – Duga Resa (1952-1962); 1952-1962: knj. 102, kut. 304; 36,00. SI.
HR-DAKA-33 NARODNI ODBOR OPĆINE GENERALSKI STOL – Generalski Stol (1952-1955); 1952-1955: knj. 3, kut. 4; 0,4. AP.
HR-DAKA-34 NARODNI ODBOR OPĆINE GORNJE DUBRAVE – Gornje Dubrave (1952-1955); 1952-1955: knj. 3, kut. 11; 1,1. AP.
HR-DAKA-37 NARODNI ODBOR OPĆINE KARLOVAC – Karlovac (1955-1963); 1955-1963: knj. 82, kut. 568; 62. SI.
HR-DAKA-38 NARODNI ODBOR OPĆINE KRNJAK – Krnjak (1952-1962); 1953-1962: kut. 103; 10,3. SI.
HR-DAKA-182 NARODNI ODBOR OPĆINE SRPSKE MORAVICE – Moravice (1952-1955); 1952-1955: knj. 4, kut. 7; 1,0. AP.
HR-DAKA-41 NARODNI ODBOR OPĆINE NETRETIĆ – Netretić (1952-1957); 1952-1957: knj. 6, kut. 18; 2,8. SI.
HR-DAKA-42 NARODNI ODBOR OPĆINE OGULIN – Ogulin (1953-1962); 1953-1962: knj. 22, kut. 25; 3.5. SI
HR-DAKA-418 NARODNI ODBOR OPĆINE OZALJ – Ozalj (1952-1962); 1961-1962: kut. 1; 0,1. AP.
HR-DAKA-44 NARODNI ODBOR OPĆINE PLAŠKI – Plaški (1952-1962); 1952-1962: knj. 31, kut. 60; 7. SI.
HR-DAKA-180 NARODNI ODBOR OPĆINE PRIMIŠLJE – Primišlje (1952-1955); 1952-1955: kut. 3; 0,3. AP.
68. HR-DAKA-181 NARODNI ODBOR OPĆINE RAKOVICA – Rakovica (1952-1957); 1952-1957: knj. 7, kut. 13; 1,5. AP.
HR-DAKA-392 NARODNI ODBOR OPĆINE REČICA – Rečica (1952-1957); 1952-1957: knj. 22, kut. 17; 2,5. AP.
HR-DAKA-393 NARODNI ODBOR OPĆINE SJENIČAK – Sjeničak (1952-1955); 1952-1955: knj. 8, kut. 3; 1,00.
HR-DAKA-45 NARODNI ODBOR OPĆINE SKAKAVAC – Skakavac (1952-1962); 1952-1962: knj. 46, kut. 121; 13,5. SI.
HR-DAKA-46 NARODNI ODBOR OPĆINE SLUNJ – Slunj (1955-1962); 1955-1962: knj. 13, kut. 207; 21. SI.
HR-DAKA-394 NARODNI ODBOR OPĆINE ŠIŠLJAVIĆ – Šišljavić (1952-1955); 1952-1955: knj. 9, kut. 7; 1,0. AP.
HR-DAKA-183 NARODNI ODBOR OPĆINE TOPUSKO – Topusko (1952-1962); 1953-1962: knj. 24, kut. 47; 5,0. SI.
HR-DAKA-397 NARODNI ODBOR OPĆINE TUŠILOVIĆ – Tušilović (1952-1955); 1953-1955: knj. 1, kut. 3; 0,3. AP.
HR-DAKA-398 NARODNI ODBOR OPĆINE UTINJA – Utinja (1952-1955); 1952-1955 [1956-1957]: knj. 5, kut. 5; 0,6. AP.
HR-DAKA-185 NARODNI ODBOR OPĆINE VOJNIĆ – Vojnić (1952-1963); 1955-1963: knj. 18, kut. 82; 8,8. AP.
HR-DAKA-50 NARODNI ODBOR OPĆINE VRBOVSKO – Vrbovsko (1952-1962); 1952-1962: knj. 18, kut. 84; 9,0. SI.
HR-DAKA-51 NARODNI ODBOR OPĆINE VRGINMOST – Gvozd/Vrginmost (1952-1963); 1952-1962: knj. 37, kut. 128; 13,0. AP.
HR-DAKA-400 NARODNI ODBOR OPĆINE VUKMANIĆ – Vukmanić (1952-1955); 1952-1955: knj. 9, kut. 7; 1. AP.
Sl. br. 6. HR-DAKA-391 Skupština općine Ozalj, Statut općine Ozalj iz 1969. godine
Ustavom i Ustavnim zakonom o provođenju Ustava NRH[16] 1963. godine ukidaju se narodni odbori, a njihove funkcije preuzimaju skupštine.
Statutom kotara Karlovac od 27. prosinca 1963. kotar Karlovac je definiran kao društveno-politička zajednica općina, a kako su općine bile osnovne društveno-političke jedinice na svom području koje su samostalno rješavale sve poslove i privredne i društvene djelatnosti, zadaća kotara kao zajednice općina bila je da usklađuje djelatnost općina u poslovima u kojima su se interesi općina povezivali i dopunjavali kao npr. u pitanjima investicijske politike, gospodarenja šumama, razvoju poljoprivrede, organizaciji tržišta, modernizaciji prometa, razvijanju turizma, elektrifikacije, razvoju mreže srednjih, viših i visokih škola, izgradnji regionalnih medicinskih centara i mreže zdravstvenih ustanova, pitanjima socijalne zaštite od šireg interesa, osnivanja, uzdržavanja ustanova koje se bave prikupljanjem i sređivanjem povijesne građe, čuvanjem i zaštitom kulturno-povijesnih spomenika i prirodnih rijetkosti. Kotarska skupština je donosila i programe razvoja za područje kotara ili njegove dijelove. Osim toga, organi kotara su obavljali poslove od zajedničkog interesa za sve ili više općina, koje su im povjerile općinske skupštine ili Sabor SRH, i poticali djelatnost općina u svim područjima privrednog i društvenog razvoja.
Općine su zamišljene kao osnova društveno-političkog života radnih ljudi i građana, zajednice u kojima se ostvaruju materijalni i društveni uvjeti života. Općinske skupštine u okviru prava i dužnosti općine na zajedničkim sjednicama donose budžet, odluke, naredbe, pravilnike i uputstva, preporuke radnim organizacijama, osnivaju fondove, biraju i razrješavaju dužnosti predsjednike i zamjenike, sekretare i općinskog suca. Građani neposredno putem Općinske skupštine i organa radničkog i društvenog upravljanja upravljaju društvenim službama u oblasti prosvjete, zdravstva, socijalnog staranja, upravljaju društvenim dobrima u javnoj upotrebi, sredstvima za proizvodnju.
A.5.4. Kotarska uprava
SKUPŠTINA KOTARA
HR-DAKA-203 SKUPŠTINA KOTARA KARLOVAC Karlovac (1963-1967); 1963-1967: knj. 27,kut. 360; 38,00
SKUPŠTINE OPĆINA
HR-DAKA-236 SKUPŠTINA OPĆINE DUGA RESA – Duga Resa (1963-1990); 1963-1990: knj. 284, kut. 1322, svež. 93; 158. AP.
HR-DAKA-376 SKUPŠTINA OPĆINE VRGINMOST – Gvozd/Vrginmost (1963-1990); 1963-1991: knj. 222, kut. 690; 75,0. SI.
HR-DAKA-316 SKUPŠTINA OPĆINE KARLOVAC – Karlovac (1963-1990); 1963-1993: knj. 484, kut. 3453, sv. 764; cca 450,00.
HR-DAKA-338 SKUPŠTINA OPĆINE OGULIN – Ogulin (1963-1990); 1963-1988: knj. 211, kut. 854; 70. AP.
HR-DAKA-391 SKUPŠTINA OPĆINE OZALJ – Ozalj (1963-1990); 1963-1993: knj. 217, kut. 559, sv. 237; cca 80,00.
HR-DAKA-195 SKUPŠTINA OPĆINE SLUNJ – Slunj (1963-1990); 1963-1972: knj. 31, kut. 548; 57. AP.
HR-DAKA-186 SKUPŠTINA OPĆINE VOJNIĆ – Vojnić (1963-1990); 1964-1990: knj. 66, kut. 263; 28. AP.
HR-DAKA-345 SKUPŠTINA OPĆINE VRBOVSKO – Vrbovsko (1963-1990); 1963-1984: knj. 69, kut. 448; 50,0. SI.
Budući da su već ranije općine postale nosioci uprave, 1967. godine ukinuti su kotari, pa između općina i Republike više nema posrednika. Godine 1974. novim Ustavom predviđeno je osnivanje zajednica općina kao širih društveno-političkih zajednica. Društvenim dogovorima tako je formirana Zajednica općina Karlovac za područje Duga Rese, Karlovca, Ozlja, Slunja, Vojnića i Vrginmosta, dok su općine Ogulin i Vrbovsko (koje također spadaju pod nadležnost DAKA) ušle su u područje Zajednice općina Rijeka. Gradivo Zajednice općina Karlovac čuva se u fondu:
A.5.3. Oblasti i zajednice općina
HR-DAKA-386 ZAJEDNICA OPĆINA KARLOVAC – Karlovac (1975-1990); 1975-1990: knj. 39, kut. 34; 5,4.
.
Sl. br. 7. HR-DAKA-316 Skupština općine Karlovac, Građevinska dozvola i detalj nacrta Gradske knjižnice “Ivan Goran Kovačić” Karlovac iz 1974. godine
Osim navedenih fondova, u DAKA se čuva i gradivo inspektorata, općinskih zavoda i uprava, kao i gradivo samoupravnih interesnih zajednica:
A.5.3. Oblasti i zajednice općina
HR-DAKA-379 ŠUMARSKI INSPEKTORAT OGULIN – Ogulin; 1954: kut. 1; 0,1.
A.5.4. Kotarska uprava
KOTARSKI ZAVODI
HR-DAKA-382 ZAVOD ZA ŠKOLSTVO KOTARA KARLOVAC – Karlovac (1955-1967); 1955-1967: kut. 64; 6,4. AP.
HR-DAKA-512 ZAVOD ZA ŠKOLSTVO KOTARA OGULIN – Ogulin (1959-1962); 1959-1962: kut. 2; 0,2. AP.
OPĆINSKI ZAVODI I UPRAVE
HR-DAKA-514 OPĆINSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE VRGINMOST – Gvozd/Vrginmost (1963-1991); 1963-1991: knj. 1, svež. 27: 27,00.,
HR-DAKA-349 OPĆINSKI ZAVOD ZA ZAPOŠLJAVANJE KARLOVAC – Karlovac (1960-1975); [1958] 1960-1975: knj. 114, svež. 124; 10,00.
HR-DAKA-513 OPĆINSKA UPRAVA DRUŠTVENIH PRIHODA KARLOVAC – Karlovac (1951-1990);1955-1991: knj. 193, svež. 93; 29,00.
ZAJEDNICE ZA FINANCIRANJE
HR-DAKA-202 ZAJEDNICA ZA FINANCIRANJE OSNOVNOG OBRAZOVANJA OPĆINE OGULIN – Ogulin (1967-1979); 1967-1979: knj. 2, svež. 55.
SAMOUPRAVNE INTERESNE ZAJEDNICE
HR-DAKA-519 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA ZA POLJOPRIVREDU VRGINMOST – Gvozd/Vrginmost (1975-1990): knj. 2, svež. 2; 0,20.
HR-DAKA-517 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA ZA KOMUNALNO STAMBENE DJELATNOSTI VRGINMOST – Gvozd/Vrginmost (1975-1990); 1986-1990 [1994]: knj. 4, svež. 9; 0,90.
HR-DAKA-518 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA ZA LOKALNE CESTE VRGINMOST – Gvozd/Vrginmost (1975-1990); 1976-1990: knj. 4, svež. 5; 0,50.
HR-DAKA-515 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA ODGOJA I OSNOVNOG OBRAZOVANJA VRGINMOST – Gvozd/Vrginmost (1975-1990); 1975-1981: fotografija 1, svež. 3; 0,30.
HR-DAKA-522 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA USMJERENOG OBRAZOVANJA VRGINMOST – Gvozd/Vrginmost (1975- 1990); 1987-1989: svež. 4; 0,40.
HR-DAKA-521 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA ZA STANDARD UČENIKA I STUDENATA VRGINMOST – Gvozd/Vrginmost (1975-1990); 1977-1984: svež. 2; 0,20.
HR-DAKA-516 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA ZA KULTURU VRGINMOST – Gvozd/Vrginmost (1975-1990); 1977-1990: knj. 5, svež. 10; 1,00.
HR-DAKA-520 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA ZA SOCIJALNU ZAŠTITU VRGINMOST – Gvozd/Vrginmost (1975-1990); 1997-1990: knj. 2, svež. 13; 1,3.
HR-DAKA-355 UDRUŽENA SAMOUPRAVNA ZAJEDNICA ZA ZAPOŠLJAVANJE KARLOVAC – Karlovac (1975-1990); 1975-1989: knj. 96, svež. 290; 20,0.
HR-DAKA-200 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA OBRAZOVANJA ZAJEDNICE OPĆINE KARLOVAC – Karlovac (1975-?); 1976-1983: knj. 6, kut. 20; 2,18.
HR-DAKA-383 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA DRUŠTVENE BRIGE O DJECI, ODGOJA I OSNOVNOG OBRAZOVANJA OPĆINE KARLOVAC – Karlovac (1975-1990); 1975-1990: knj. 5, kut. 215; 21,65. AP.
HR-DAKA-199 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA U OBLASTI KULTURE OPĆINE KARLOVAC – Karlovac (1975-1990); 1975-1990: knj. 5, kut. 97; 9,9. AP.
HR-DAKA-201 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA ZA LOKALNO JAVNO INFORMIRANJE ZAJEDNICE OPĆINA KARLOVAC – Karlovac (1978-1990); 1978-1990: knj. 2, kut. 28; 2,9. AP.
A.5.7. Mjesna uprava
MJESNE ZAJEDNICE
HR-DAKA-527 MJESNA ZAJEDNICA PLAŠKI – Plaški (?-?); 1966-1990: knj. 8, kut. 8; 1,0.
Sl. br. 8. HR-DAKA-316 Skupština općine Karlovac, Povelja o bratimljenju gradova Karlovac, Brenna, Carimate i Figino Serenza iz 1993. godine
[1] Zbornik zakona, uredaba i naredaba,1945., I. sv., str. 19 – 20
[2] Zbornik zakona, uredaba i naredaba,1945., II. sv., str. 82
[3] Službeni list FNRJ, 43/46
[4] NN NRH, 60/47
[5] NN NRH br. 16/52
[6] NN NRH br. 16/52
[7] NN NRH br. 34/52
[8] NN NRH br. 35/52
[9] NN NRH br. 36/52
[10] NN NRH br. 9/53
[11] Službeni list FNRJ br. 26/55
[12] Službeni list FNRJ br. 34/55
[13] NN NRH br. 33/55
[14] NN NRH br. 36/55
[15] NN NRH br. 39/62
[16] NN SRH br. 15/63