I. ZGRADA ISPRED SVOGA VREMENA

Prva namjenski građena arhivska zgrada u Hrvatskoj

Historijski arhiv u Karlovcu osnovan je 11. listopada 1960. godine. Od samoga početka jedna od najvećih poteškoća bio je nedostatak odgovarajućega prostora. Arhiv je započeo rad u dvjema prostorijama Gradskog muzeja u Karlovcu, ukupne površine svega 36 m². Kako se povećavala količina preuzetoga gradiva, širio se i broj prostora u kojima je ono bilo smješteno. Samo osam godina nakon osnutka Arhiv je djelovao na šest lokacija, od kojih četiri u Karlovcu.

Početkom 1970-ih postalo je jasno da postojeća prostorna rješenja više ne mogu pratiti razvoj ustanove. Godine 1973. Arhiv je imao 158 fondova s ukupno 1.850 dužnih metara gradiva, a mogućnosti daljnjega širenja i prihvata novog gradiva bile su iscrpljene. Iste je godine na proširenoj sjednici Savjeta Arhiva predložena izgradnja nove zgrade.

Novi prostor više nije bio samo pitanje boljih uvjeta rada, nego preduvjet daljnjeg razvoja arhivske djelatnosti.

Zgrada projektirana upravo za arhiv

Projektni program za novu zgradu izradio je stručni kolegij Arhiva, a idejni projekt arhitekt Milan Jerković. U izradi izvedbene dokumentacije sudjelovali su Projektni biro AGI-46 iz Karlovca i Institut za ispitivanje materijala – Centar za projektiranje iz Beograda. Ugovor o izradi investicijsko-tehničke dokumentacije sklopljen je 1975. godine, građevinska dozvola izdana je 1978., kada je započela i gradnja.

Nova zgrada od početka je osmišljavana prema specifičnim potrebama arhivske djelatnosti.

Trebala je omogućiti sigurno čuvanje gradiva, dovoljno prostora za buduća preuzimanja, odgovarajuće uvjete rada te dostupnost gradiva javnosti. Posebna se pozornost posvećivala funkcionalnom razdvajanju prostora namijenjenih gradivu, zaposlenicima i korisnicima.

Za razliku od tada uobičajene prakse smještanja arhiva u postojeće građevine, u Karlovcu se gradio objekt projektiran upravo za potrebe arhivske službe. Spremišta su bila pomno planirana i odvojena od prostora namijenjenih javnosti, a predviđeni su protupožarni zidovi, metalna sigurnosna vrata, hidrantska mreža, alarm i dojavljivači požara. Projektirani kapacitet spremišta iznosio je čak 11.500 dužnih metara arhivskoga gradiva.

11.500 dužnih metara gradiva
projektirani kapacitet spremišta nove zgrade

Novi dom karlovačkoga Arhiva

Zgrada Historijskog arhiva u Karlovcu svečano je otvorena 22. prosinca 1980. godine kao prva namjenski izgrađena zgrada za obavljanje arhivske službe u Hrvatskoj. U trenutku otvorenja Arhiv je imao šest odjela, 29 zaposlenika te 331 fond i 41 zbirku s ukupno 3.342 dužna metra gradiva.

Projektirana u duhu brutalizma, kao slobodnostojeći objekt bruto površine 4.761,63 m², zgrada je predstavljala značajan iskorak u hrvatskoj arhivskoj praksi. Njezina prostorna organizacija slijedila je modernistička načela funkcionalnosti i prostorne ekonomičnosti, a njezina posebnost bila je upravo u tome što je od početka zamišljena kao prostor čuvanja, obrade i korištenja arhivskoga gradiva.

Zgrada koja je 1980. bila ispred svoga vremena sljedećih će desetljeća dokazivati vrijednost svoje namjene.

No s promjenama arhivske struke, tehnologije i standarda zaštite postupno će se mijenjati i zahtjevi koje takva zgrada mora ispunjavati.

I. ZGRADA ISPRED SVOGA VREMENA

Zgrada projektirana upravo za arhiv

Nova zgrada od početka je osmišljavana prema specifičnim potrebama arhivske djelatnosti.

KONTAKT

ADRESA

RADNO VRIJEME